Nakon osam godina od kad su nas ugodno iznenadili svojim prvijencem „Ljubav“, beogradska četvorka ponovno iznenađuje. Nakon albuma „Ex“ iz 2012. godine na scenu se vraćaju s novim uratkom. „Vreme čuda“ je maleni izlet u malo žešće vode sa već sad “standardnim“ Trigerrovim zvukom ali ovaj put s malo jačim distorzijama.
Objavljeno: 03.12.2015. 09:00
Bend
Trigger sad već ne treba posebno predstavljati. Predvođeni jednim od boljih gitarista na prostorima bivše Juge,
Dušanom Svilokosom Đurićem, Trigger ovaj put gazi u malo žešće vode. Dosta smiono rekao bih, jer su i do sada dosta eksperimentirali sa stilovima. Iako bi na prvu možda netko mogao pomisliti da su se u svom tom traženju stilova malo pogubili ipak nije tako. To traženje stila (uz sve primjese od hard rocka do industriala) je bio samo put kojim su na kraju našli dobitnu kombinaciju a to je moderan i žestok rock.
Ovaj put se ništa nije prepustilo slučaju. Odabran je skup deset snažnih i slikovitih pjesama koje album zaokružuju kao smislenu cjelinu. Svaka pjesma ima svoje mjesto na albumu i dakako smisao koji se vodi za atmosferom cijelog albuma kreirajući tako stil do perfekcije. Album je i prezentiran široj publici putem dvije najupečatljivije pjesme na albumu a to su singlovi „Vreme Čuda“ i „Ne Hrani ljudoždere“. Obvezno pogledajte i vrlo dobre video uratke koji će vam i slikovito prikazati o čemu se tu zapravo radi i koja je smisao albuma i atmosfera koja ga je stvorila.
Nakon albuma „Ex“ uzeli su si taman dovoljno vremena da uspiju zgotoviti album a da budu aktualni i da ih, recimo to tako publika „ne zaboravi“. Album je sniman skoro tri godine. Osim glavne četvorke (već spomenuti Dušan Svilokos Đurić , Milena Branković, Petar Popović i Zoran Jović) tu su i mnoga više ili manje poznata imena s ex-yu prostora kao što su Emir Hot (svi ga znaju), Marko Matijević (Manntra) te Vladimir Lalić (VivaVox, Organized Chaos) koja su im pripomogla snimiti ovo izvanredno ostvarenje.
Bilo kako bilo, kad se zavrti „Vreme Čuda“ u CD-playeru uvodni riff vam pokazuje koliko je naprijed za naše pojmove zakoračio bend. Moderan zvuk, ritam sekcija na vrhunskoj razini sa odličnim vokalom Milene Branković kao šlag na kraju. Nešto skroz drugačije, ako ste od Dušana Svilokosa očekivali nešto u stilu njegovog benda Vervil kojim je žario i palio početkom devedesetih.
Gitare su ovaj puta malo žešće nego su bile na prethodna dva albuma i to može biti samo plus. Međutim, u svoj toj žestini album ne gubi na „lirskim“ elementima kojima se pridodaje velika važnost, posebno kroz socijalno angažirane tekstove. („Vreme Čuda“, „Ne Hrani Ljudoždere“ i „Realiti“).Vrlo dobro se secira današnje društvo koje je palo na niske strasti zaboravljajući na ono bitno u životu („U ime Oca, Sina i Svetog Dolara“.) K tome ide u prilog i naslovnica albuma. Živopisna i efektna i ne bih je htio komentirati. Prvenstveno što se može shvatiti na mali milijun načina.
Osvrnuo bih se još jednom i na Milenin vokal. Iako nije tipičan za žanr odlično nadopunjuje album. Glas joj je moćan i suvereno vlada pjesmama. Jedino mi se povremeno ne sviđaju tehničke modulacije glasa koje smatram da su potpuno bespotrebne jer Milena i bez njih vrlo dobro i moćno zvuči. Kako bilo konačni uradak je ipak za prolaznu ocjenu.
Pjevanje na materinjem jeziku, moram priznati, je jedan vrlo smion potez jer po meni bend ima snage za probiti se i na tržištu dalje od granica balkanskih klubova. Ovako, imam neki osjećaj da im pjevanje na materinjem otežava posao jer su si na taj način ograničili publiku do koje mogu doprijeti.
Ovim albumom je i etiketa „Odličan Hrčak“ dobila još jedno vrhunsko ostvarenje u svom portfelju a Trigger i „Vreme Čuda“ bit će jedni od glavnih eksponata, pogotovo ako ostvare i poneki koncert ili možda turneju po ostalim zemljama u regiji. (Zagreb, Split, Zadar,Sarajevo, Ljubljana...)
Album „Vreme Čuda“ donosi žestok i moderan zvuk koji je prava rijetkost na ovim prostorima. Predanost radu na albumu, zaokupljenost i najmanjim detaljima samo diže ocjenu. Ako niste obavezno poslušajte album „Vreme Čuda“ jer deset stvari tako dobro odmjerenih i jednako pogođenih na jednom albumu nisam odavno čuo ni na nekim albumima poznatijih svjetskih bendova gdje su dvije- tri jače stvari a ostatak stvari samo za popuniti praznine. Ovdje to nije slučaj. Sve pjesme su pomno odabrane da bi u konačnici oformile kompaktnu cjelinu.
Trigger je bend koji je na okup dopremio skupinu odličnih muzičara koji imaju viziju i cilj. Kvaliteta nije sporna a nadamo se da će biti još bolji i još poznatiji jer to stvarno zaslužuju kao malo koji bend na ovim prostorima.