Kolumne

Suvremena hrvatska ženska kantautorska scena i njene reperkusije u hrvatskim medijima

Čini se kako mlada kantautorska scena u Hrvatskoj donosi novitete koji uvelike odstupaju od uobičajenog, tipično kasno dvadesetostoljetnog koncepta „konzumerističkih ikona“ i „kulture slavnih“ koje danas „kulturalna industrija multiplicira (kao) medijske spektakle na novim prostorima i područjima“, a „sam je spektakl postao jedno od načela organizacije u ekonomiji, politici, društvu i svakodnevnom životu“ (01*).

Objavljeno: 19.01.2018. 09:00

Postani fan na Facebooku ako već nisi!

Suvremena hrvatska ženska kantautorska scena i njene reperkusije u hrvatskim medijima

Očito je kako mlade kantautorice odolijevaju tom senzacionalističkom „porivu“ koji dominira na estradnoj sceni, u sve promjenjivijoj putanji mainstream kulture, uvelike uzrokovanoj tehnološkim mogućnostima i recepcijskim promjenama. Možda je razlog tome što je ta, uvjetno nazvana, „niša“ naše glazbene scene, dobrim dijelom još uvijek pod (doduše, sve poroznijim) velom anonimnosti i što i dalje „je krug publike koja zna za te izvođače i bendove još uvijek nedovoljno velik i u sjeni nekih drugih valova slabije kvalitete, ali puno veće komercijalnosti.“ (02*). Također je nezanemariva i promjena u poimanju popularne glazbe kao kulturalnog produkta pošto se dominantno nacionalno obojena glazba devedesetih i s početka dvijetisućitih, s konzervativnim moralno-društvenim implikacijama, preselila iz polja mainstreama u sferu „općeg mjesta“ u funkciji zabavnjačke legitimacije članova neke zajednice i/ili društva prilikom raznih svečanosti i slavlja. Razne ljubavne eskapade, jednostavne i sentimentalne pjesme koje veličaju određen topos i razne modernizirane verzije narodnih pjesama (a čiji tekst uglavnom problematizira određene epizode iz svakodnevnog života autora i/ili društva, moduse ponašanja unutar ljubavnih odnosa s često tragičnim epilogom, autorske reminiscencije i refleksije određenog prostora kao i vlastite refleksije, no sve to, uglavnom, unutar moralno-etičkog kodeksa prihvatljivosti umjereno konzervativne većinske populacije) i dalje sačinjavaju dio nezaobilaznog radijskog repertoara, no, posljednjih godina njihov prostor sve više zauzimaju kritički nastrojene, često s latentno subverzivnim tekstom obojene numere, očito izazvane raznim političkim krizama, društvenim previranjima i sveopćim nezadovoljstvom posljednjih godina.

 

Utjecaj interneta i velike mogućnosti korištenja društvenih mreža omogućavaju lakšu distribuciju i promociju alternativnijeg izručaja i otvorili su teren brojnim talentiranim mladim glazbenicima i izvođačima da se do medija i javnosti lakše probiju mimo diskografskih kuća i diktata tržišta. Također, sve veći broj manjih i većih klubova prepoznaje tržišni i komercijalni potencijal u tim mladim izvođačima te im u sklopu raznih festivala, zajedničkih manifestacija i solo većeri, otvaraju svoja vrata nudeći im mogućnost da se samostalno prezentiraju klupskoj publici.


Glazbeni i izvanglazbeni faktori razvoja novog kantautorskog vala

 

Od 2012. godine „vlasnici klubova i koncertnih prostora kao da su se počeli natjecati tko će češće i tko će više ugostiti mlade hrvatske kantautorice“ (03*). Suvremena pop-kulturalna agenda svoju subverzivnost ponajviše nalazi u emancipaciji kao odgovoru na fetiš kolektiviteta koji se njegovao u posljednjih 25 godina, i individualnost se postavlja kao vrijednost par excellence. Izričaj postaje svojevrsna osobna ispovijest autora u kojoj se od općih tema poput ljubavi, spolno/rodnih iskustava, odnosa i društvene kritike, tematiziraju i partikularnije, osobnije teme poput vlastitih reflkesija autora, egzistencijalnih i osobnih kriza, ali i agitiranja za društvene vrijednosti koje su bile van polja dominantnog svjetonazora. Sve to rezultantno implicira prebacivanje fokusa konzumenta s forme na sadržaj što stoji u dijametralno suprotnom odnosu spram (i dalje) dominantnog „insceniranja života kao društvenog doživljaja“ (04*), gdje se novonastale „zvijezde“ nastoje konstruirati sukladno konzervativnim shvaćanjima mladih kao idealan primjer klasne, rodne i intelektualne konstrukcije unutar „prikladnih“ društvenih uloga, bez subverzivnog (revolucionarnog) potencijala.

 

Metoda i instrumentarij više nisu glasni rock i punk uzvici kojima se (manje-više) eksplicitno izruguje tradicija i ustaljene (i nerijetko zastarjele) vrijednosti, a koji su svoj revolucionarni potencijal crpili iz klasne nejednakosti i nezadovoljstva, većinom djece iz radničkog nižeg srednjeg sloja, kao niti grunge koji je, unatoč osobnosti svojeg pristupa, i dalje dominantno usmjeren ka društvu, već koncepcija tekstopisca, skladatelja-izvođača- kantautora, kao neposrednog pjesnika-lutalicu, modernog trubadura, koji na neposredan način iznosi vlastite refleksije društva, odnosa, spoznaje i osjećaja. Mlada generacija autora-glazbenika, predvođena mladim kantautoricama, gotovo u potpunosti oponira dosadašnjim kretanjima na poslijeratnoj hrvatskoj sceni pošto je njihov put obilježen velikom razinom autonomije, vlastite inicijative i nekonvencionalnosti a s poprilično uvjerljivim i zavidnim rezultatom. Naime, fenomen mlade generacije kantautorica i njihov zapažen uspjeh rezultati su: sve većeg senzibiliteta za društvene promjene i kretanja, želje za vlastitim osobnim izražajem bez ograničenja zahtjeva šireg recepcijskog kruga, problem zastarijelog i nekorektnog spolno/rodnog segregiranja u medijima, na sceni, u reklamama, obrazovnom kurikulumu, itd., proširenja sloboda (od građanskih sloboda do intelektualnih, seksualnih, itd.), većeg angažmana u društveno-političkom životu. Također je vrlo važno i aktivnije sudjelovanje samih autora u organiziranju festivalskih manifestacija koje im otvaraju mogućnosti:


„Tako je u Močvari prošle godine pokrenut program 'Začarana Močvara' (kojega vodi neslužbena začetnica cijelog 'vala', izvrsna kantautorica Nina Romić, op.a.) i u sklopu toga dvodnevni kantautorski festival, zatim zagrebački Muzej suvremene umjetnosti dobio je program MIMO koji petkom ugošćuje mlade glazbenike, u Booksi se redovito događa Škrabica pod vodstvom Adama Semijalca (poznatijeg kao Bebè Na Volè), a klubovi Soba i Retro također su mjesta gdje se bruse talenti.“ (05*)


Specifičnosti mladih autorica s obzirom na dosadašnje domaće trendove:

 

Odmak od dosadašnje paradigme u mainstream kulturi vidljiv je u gotovo svim aspektima izraza mladih kantautorica. Njihova glazba često je eklektična tvorevina sastavljena pod utjecajima jazza, gospela, bluesa, R&B –a, post-grungea, itd., ali i etno utjecaja kao i istočnjačkog melosa, i često je subordinirana funkciji naglašene ekspresije teksta. Osobnost pristupa skladanju i pisanju vidljiva je u svim elementima njihovog stvaralaštva: od same ideje kako u „u stvaralačkom procesu je najbitnije »ogoliti« se i biti iskren u prenošenju svojih promišljanja, događaja, emocija, stanja“ (06*), a što im ponajviše omogućuje fokusiranje na neovisnu klupsku scenu, često okretanje prema europskom i svjetskom tržištu (što je vidljivo iz angliziranih pseudonima ali i riječi pjesama koje su nerijetko na engleskom jeziku), izlaženje iz niša dominantnih motiva u pjesmama domaće scene i dovođenja u prvi plan djevojačke problematike i okupacija koje se ne ograničavaju na neku jedinstvenu šablonu s moralno-didaktički korektnim semantičkim kodom:


„Sve moje riječi su laž/ sve moje riječi su laž/ na kraju ostaje samo tišina/ Sva ova buka je laž/ sav ovaj nered je laž/ na kraju ostaje samo tišina/ Sve što nas uče je laž/ sve što nam nude je laž/ sve ove šarene slike nasmiješena lica i višak što mami i zove te uzmi me/ sve što se priča je laž/ sve što prešuti se laž/ na kraju ostaje samo tišina/ A ti i ja?/ što smo ti i ja?/ Sve moje riječi su laž/ sve moje riječi su laž/ na kraju ostaje samo tišina/ na kraju ostaje samo/ Sve moje riječi su laž/ sve moje riječi su laž/ na kraju ostaje samo tišina“ (Sara Renar- ''Tišina'').


Sve veća želja mladih izvođača i autora za etabliranjem vlastitog talenta i pogleda na stvarnost vidljiva je i u njihovom velikom interesu za sudjelovanjem u sve brojnijim natjecateljskim emisijama namjenjenjim mladim glazbenicima, plesačima i (tzv. Talent show) ali i autonomnim kulturno-umjetničkim manifestacijama po raznim gradskim prostorima (klubovima, dvoranama). Vrlo dobra recepcija tih manifestacija očiti je indikator želje društva za novim, inovativnim i nepatvorenim umjetničkim izrazom, vidljivim i u samim izjavama mladih autora: „(...) ja sam onaj koji jesam i na pozornici i iza nje. Upravo sam to i prikazao u novom spotu za pjesmu „Pristani na sve”. Prikazuju se scene iz mog svakodnevnog života. Želim da me ljudi upoznaju baš onakvog kakav jesam.“ (Brkljača). Upravo taj ideal prožima svaki segment njihove kulturalne produkcije značenja, od vrlo inovativnih, programskih spotova, performansa, do inovativne i vrlo osobne glazbe kao i tekstova:


„Dani bez sjena/ oluja se sprema/ oluja se sprema/ vjetar donosi kišu/ vjetar donosi kišu/ kada dani su bez sjena ja samo čekam da padne mrak i kada dani su bez sjena ja samo čekam da/ padne mrak i/ kada dani su bez sjena ja samo čekam/ krhki su snovi/ krhka je java/ gledaj, gledaj vrijeme se mijenja/ gledaj, oluja se sprema/ gol i bos mokar do kože željno čekaš neki znak/ i gol i bos mokar do kože željno čekaš neki znak i/ gol i bos mokar do kože željno čekaš/ a znaš/ da drugog nema/ i znaš/ da si sam/ dok oluja/ još se sprema/ svaki čas/ je poseban/ bez signala i bez struje sada konačno je mir.“ (Sara Renar – ''Dani bez sjena'')


Taj novonastali val mladih kantautora, po svojoj prirodi nije homogen već odražava razne senzibilitete izvođača i izvođačica. Po svojoj obimnosti, on doista nalikuje na „mali tzunami“ i odražava veliku kooperativnu kvalitetu između mladih autora/izvođača čime se polje recepcije poprilično proširuje što je vidljivo i u raznim suradnjama koje ti mladi autori ostvaruju s etabliranim pop-rock izvođačima na domaćoj sceni (npr. gostovanje Lucije Ćustić, Dunje Ercegović, Ive Gortan i Dine Rizvić na koncertu Josipe Lisac prilikom otvorenja obilježavanja 25 godina postojanja Kastafskog kulturnog leta, ali i suradnja Lucije Ćustić s poprilično heterogenom skupinom kvalitetnih snimatelja, producenata, glazbenika i skladatelja poput: Marka Mrakovčića, Aljoše Šerića, Vinka Ergotića, Luke Nižetića, itd.). Heterogenost i eklektičnog glazbenog stila koji se može pronaći kod tih autorica vidljiv je i u različitim usporedbama u medijima. Pa se tako „zvuk“ Lucije Ćustić uspoređivao s zvukom mnogih izvođača, u rasponu od Vana Morrisona, preko Arsena Dedića, do Adele. Ta eklektičnost ukazuje upravo na već spomenutu stilsku slobodu, želju za autonomijom i originalnošću i neokupiranost zahtjevima domaćeg tržišta kao i da autoričin glazbeni izraz bude autentično svjedočanstvo proizašlo iz njenog osebnog viđenja i doživljavanja specifičnih osobnih, društvenih i moralnih problema. Iz toga svega proizlazi imperativ glazbenog djelovanja i izvođenja kao sinteze osobnih životnih i kulturalnih iskustava:


„Prvi izvođači kojih se sjećam da su se slušali doma su bili Roy Orbison, Elvis Presley, The Platters i Frank Sinatra. Naglasak je većinom bio na bluesu i rock and rollu. S pubertetom je došlo i malo grungea, alternative rocka, indiea.. Ukratko, nisam opterećena žanrovima, može mi se svidjeti svašta, ali uvijek ću prije doživjeti  molske, sjetnije, malo mračnije note. Nemam uzor u pravom smislu riječi, ali da trebam izdvojiti jednu osobu, bio bi to možda Otis Redding. Interpretacija, emocija, pjesme, boja vokala... Sve je tu.“ (07*)


Do takve ideje glazbe, kao autorovog sredstva prenašanja osobnog i intimnog u sferu javnog doprinijelo je nekoliko očiglednih faktora: prvenstveno velika diskrepancija između potreba prvenstveno mlađe generacije konzumenata domaće popularne glazbe s osobnim stajalištima i svjetonazorom koji se „internacionaliziraju“ pod sve većim utjecajem globalnih medija (poput interneta ali i domaćih radijskih i TV programa koji u većem ili manjem stupnju prenose  svjetskih kulturalnih produkata), sve veća zasićenost partikulariziranjem opće društvenih vrijednosti reduciranih na narodnu tradiciju i svjetonazor nastao od devedesetih do danas, porast opće društvene svijesti i senzibilitet prema, do sada, deplasiranim društvenim strukturama i vrijednostima, sve veća dostupnost instrumenata, opreme za snimanje i produkciju zvuka, kao i velika mogućnost distribucije i promocije vlastitih kulturalnih produkata pomoću interneta i društvenih mreža. Neki od tih razloga vidljivi su i u izjavama samih aktera ove „male glazbene revolucije“ na domaćoj sceni:


„Stanje u diskografiji je turobno, nadamo se svi boljim danima. Heh, što znači uspjeti? Kad spominjete taj termin „alternativnog“, mislim da je scena trenutno iznimno jaka, puno kantautora/ica i bendova traže „svoje mjesto pod Suncem“ i nekima to ide izvrsno, ali još uvijek je žalostan omjer uloženog truda, rada, vremena, novaca u odnosu na neku eventualnu zaradu, za razliku od tzv.“estrade“ gdje nažalost većinom novac  ima moć i prioritet nad talentom i radom. Mene ne zanima ni „estradni“, ni „alternativni“ svijet u tom smislu jer se ne želim svrstavati niti u jedan. Želim stvarati glazbu koja vrijedi i ostati vjerna sebi u tom procesu. (…). Vjerujem da za svakog tko vrijedi, radi i trudi se ima i uvijek će biti mjesta, a eventualnu konkurenciju treba gledati kao dodatnu motivaciju, a ne izvor frustracija i kompleksa. Naravno da je i dalje puno previše medijskog prostora dodijeljeno zabavnoj, usudila bih se reći, većinom treš glazbi, ali to samo  govori o razini svijesti naše publike.“ (08*)


Senzibilitet za taj žanr indie (od independent) „alternativne“ glazbu, koja se može definirati kao „opozicija svoj drugoj glazbi“ koji je osamdesetih godina doživio dvosmislenu semantičku transformaciju s oznake za „glazbu koja stilski nije pripadala pop-u, jazzu ili klasičnoj glazbi, a često je sadržavala elemente sva tri žanra“ te se koristila za označavanje glazbenog stvaralaštva autora i bandova poput „Johna Cagea, Phillipa Glassa, Velvet Undergrounda, Lauriea Anderson i Diamande Galas, ali i umjetnicima povezanima s punk pokretom od sredine do kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća (glam-drag band The New York Dolls, pjesnikinja i pjevačica Patti Smith i new-wave band Talking Heads)“ (09*) a koji se od devedesetih godina  povezivao s grungeom te je prerasao u oznaku za nekonvencionalnu glazbenu praksu sklonu eksperimentalnom, eklektičnom izrazu i slobodnijem pristupu glazbenoj interpretaciji i performansu, kantautorice su pretežito razvijale u klubovima. Pa tako Dunja Ercegović (pod pseudonimom Lovely Quinces) u jednom intervjuu kaže:


„Za najviše indie bendova sam saznala iz Quasimoda [klub u blizini 2. jezične gimnazije u Splitu u kojem se puštala indie alternative glazba, op. a.] i taj klub me odgojio. Koliko god sam mislila da znam nešto o sceni i indie bendovima, to sam praktički saznala tek kad sam krenila bit u tom svijetu. Više sam dolazila u Zagreb zbog koncerata pa bi čula i od kolega kantautora da idu na neki bend, poslali bi mi link, pa bi tako i ja saznala za neki novi bend (…).“ (10*).


Recepcija struke i medija:

 

Upravo ta žanrovska fleksibilnost, i sklonost k eksperimentiranju, kao i otvorenost i neortodoksnost omogućile su mladoj generaciji mladih kantautorica brzi proboj i van granica države. Pa se tako Dunja Ercegović može pohvaliti s nekoliko europskih i američkih turneja, nastupima s Robertom Plantom, Morcheebom, Tame Impalom, Thursten Mooreom i grupom Giant Sand, Dina Rizvić nastupima na Runjićevim večerima u splitskom HNK-u, gostovanjem na koncertu Josipe Lisac posvećenom Karlu Metikošu u zagrebačkoj Tvornici Kulture, nastupom u MSU-u te suradnjom s Big Bandom Požega, s Brunom Krajcerom, ali i potpisom za Croatia Records te, možda najvažnije, diplomom iz suvremene kompozicije i produkcije na prestižnom glazbenom fakultetu Berklee. Lucija Ćustić može se pohvaliti se također pohvaliti gostovanjem na koncertu Josipe Lisac u Tvornici Kulture, gostovanju na Runjićevim Večerima u splitskom HNK-u, brojnim koncertima u Hrvatskoj, a Sara Renar s nastupima na brojnim inozemnim festivalima i koncertima poput: European Music Incubator u Liverpoolu, MOT festival u Skopju, Fenoliga Festival u Premanturi, Pula Film Festivalu, također gostovanjem na Runjićevim Večerima u splitskom HNK-u i mnogim drugim. Sve to, kao i izvrsna domaća i strana recepcija popraćena zavidnim uspjehom, ukazuju na promjene u domaćem shvaćanju kulture, koja sve više teži kritičnijem mišljenju, internacionalnom zvuku i kozmopolitskim vrijednostima koje ove mlade autorice nude. Reperkusije u medijima rijetko su toliko pozitivne kao u slučaju ove mlade kantautorske scene, pošto je gotovo nemoguće pronaći ikakvu „mrlju“ što je bilo poprilično tipičan populistički trik radi povećanje čitanosti portala, gledanosti televizije i ostalih medija, slušanosti radija i slično. Sve to ukazuje na veliku promjenu paradigme unutar shvaćanja popularne kulture i najava je jednog slobodnijeg shvaćanja umjetničkog izražavanja, prilagođenijeg vremenu u kojemu živimo i ocrtanog težnjama za izlaskom iz konzervativnijeg i dominantnog shvaćanja kako je tržište uglavnom ono koje definira kulturalni produkt.

 

*************************************************************************************************************************************

FUSNOTE:
(01*): Kellner, Douglas. 2008. Medijska kultura i trijumf spektakla. U: Europski glasnik 13, XIII: 261-279.
(02*): Lucić, Zvonimir. LUCE: ''Neke stvari u životu su pitanje sreće i pravog momenta, a neke upornog rada...'': Zagrebačka kantautorica Lucija Ćustić - Luce odgovorila je na nekoliko pitanja uoči nastupa u sklopu Medvedgradskih glazbenih večeri 14.07.2016. Luce je već poprilično afirmirana izvođačica, a njezin aktualni singl ''Dogodila se dosada'' (s izvanrednog debitantskog EP-a ''U bojama'') odlično kotira na nacionalnim i regionalnim top-listama. URL: http://www.perun.hr/luce-neke-stvari-u-zivotu-su-pitanje-srece-i-pravog-momenta-a-neke-upornog-rada (03.10.2017.).
(03*): Jagatić, Dubravko. Stigla je nova generacija mladih kantautorica: Vlasnici klubova i koncertnih prostora kao da su se počeli natjecati tko će češće i tko će više ugostiti mlade hrvatske kantautorice. Ne bez razloga. Publika sve češće posjećuje njihove koncerte, a njihove pjesme sve se češće skidaju s neta. U suradnji s Ninom Romić, koja već neko vrijeme u sklopu programa Začarana močvara ugošćuje mlade kantautorice, izdvojili smo deset hrvatskih kantautorica čije vrijeme dolazi ili je njihova karijera upravo počela. URL: https://www.tportal.hr/magazin/clanak/stigla-je-nova-generacija-mladih-kantautorica-20130415 (03.10.2017.)
(04*): Paić, Žarko. 2008. Vladavina užitka: insceniranje života kao društvenog doživljaja. U: Europski glasnik 13, XIII: 183-200.
(05*): Kovačiček, Tino. Predstavljamo vam novu generaciju hrvatskih glazbenica. URL:  http://www.buro247.hr/glazba/nova-izdanja/12687.html  ; (03.10.2017.)
(06*): Lucić, Zvonimir. LUCE: "Konkurenciju treba promatrati kao dodatnu motivaciju, a ne kao izvor frustracija." URL: http://www.perun.hr/luce-konkurenciju-treba-promatrati-kao-dodatnu-motivaciju-a-ne-kao-izvor-frustracija (03.10.2017.)
(07*): Ibid.
(08*): Ibid.
(09*): Stilwell, Robynn J. Alternative music. URL: http://www.oxfordmusiconline.com/subscriber/article/grove/music/40609 (03.10.2017.)
(10*): Lovely Quinces: “Nitko me ne može toliko popljuvat koliko ja mogu sama sebe”: Ovako izgleda intervju kada se nađu dvije Splićanke koje su završile istu gimnaziju i studirale isti smjer na fakultetu. Nemojte se prepasti količine teksta, ‘ljupka Dunja‘ jako je zanimljiva osoba osim što lijepo pjeva.URL: http://www.muzika.hr/lovely-quinces-nitko-me-ne-moze-toliko-popljuvat-koliko-ja-mogu-sama-sebe/ (03.10.2017.)
 

Pročitaj više o temama: lovely quinces, luce, sara renar, dina rizvic, nina romic, indie, pop, rock, folk, kolumne, 2018, josip lukovic



Kalendar

BODY COUNT u Zagrebu - Tvornica Kulture, 19. lipnja 2018., Zagreb

19.06.2018. - utorak

BODY COUNT u Zagrebu - Tvornica Kulture, 19. lipnja 2018., Zagreb

Zagreb , Tvornica Kulture
150 kn / 170kn/ 190 kn

VEČERI NA GRIČU: Carmina Burana - Zagreb, Klovićevi dvori, 28.06.2018.

28.06.2018. - četvrtak

VEČERI NA GRIČU: Carmina Burana - Zagreb, Klovićevi dvori, 28.06.2018.

Zagreb, Klovićevi dvori
100 kn

ROCK The Castle - Italija, Castello Scaligero, 29.6. - 1.7.2018.

29.06.2018. - petak

ROCK The Castle - Italija, Castello Scaligero, 29.6. - 1.7.2018.

Verona, Castello Scaligero
63,50 €

LJETO U MSU: HLADNO PIVO, Zagreb, MSU, 30.06.2018.

30.06.2018. - subota

LJETO U MSU: HLADNO PIVO, Zagreb, MSU, 30.06.2018.

Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti
85 kn

METALJOT RASPALJOT OPEN AIR FESTIVAL, 06.07.2018., Laško, Slovenija

06.07.2018. - petak

METALJOT RASPALJOT OPEN AIR FESTIVAL, 06.07.2018., Laško, Slovenija

Laško, Društvo Šmolc
18 € / 22 €

THE NATIONAL 10.07. na zagrebačkoj Šalati

10.07.2018. - utorak

THE NATIONAL 10.07. na zagrebačkoj Šalati

Zagreb, Šalata
220 (do 10.02.) / 250 kn

METALDAYS FESTIVAL, 22. - 28.7.2018., Tolmin, Slovenija

22.07.2018. - nedjelja

METALDAYS FESTIVAL, 22. - 28.7.2018., Tolmin, Slovenija

Tolmin,
59€ / 129€ / 150€

JUDAS PRIEST, 28.07.2018, Wiener Stadthalle, Wien, Austria

28.07.2018. - subota

JUDAS PRIEST, 28.07.2018, Wiener Stadthalle, Wien, Austria

Wien, Wiener Stadthalle
66,99 €, 71,60€, 81,99€

SZIGET FESTIVAL 2018 - Mađarska, Budimpešta, 08.08.-15.08.2018.

08.08.2018. - srijeda

SZIGET FESTIVAL 2018 - Mađarska, Budimpešta, 08.08.-15.08.2018.

Budimpešta, Island of Freedom - Otok Obudai
early bird: 275 € (na ulazu 325 €) za 7 dana/ 5-dnevna je 250 € (299 €)/ 3-dnevna 179 € (

CALEXICO 13.08. u Rijeci

13.08.2018. - ponedjeljak

CALEXICO 13.08. u Rijeci

Rijeka, Delta
125 / 160 / 200 kn

Lipanj / 2018

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
252627282930 

Galerije

KOJOTI - Zagreb. MSU, 09.06.2018. - galerija

09.06.2018. − Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti

KOJOTI - Zagreb. MSU, 09.06.2018. - galerija
SCORPIONS - Ljubljana, Arena Stožice, 08.06.2018. - galerija

08.06.2018. − Ljubljana, Arena Stožice

SCORPIONS - Ljubljana, Arena Stožice, 08.06.2018. - galerija

Must Read

Tabor Film Festival objavio dnevni glazbeni  raspored,  natječaj za volontere  i popratni filmski program!

Vijesti

Tabor Film Festival objavio dnevni glazbeni raspored, natječaj za volontere i popratni filmski program!
THY CATAFALQUE - Geometria

Recenzije

THY CATAFALQUE - Geometria
JOHN CLEESE - Zagreb. Lisinski, 16.06.2018.

Izvještaji

JOHN CLEESE - Zagreb. Lisinski, 16.06.2018.
LJETO U MSU - nastavlja se sutra uz CHUI

Vijesti

LJETO U MSU - nastavlja se sutra uz CHUI
LJETO U MSU: HLADNO PIVO, Zagreb, MSU, 30.06.2018.

Kalendar

LJETO U MSU: HLADNO PIVO, Zagreb, MSU, 30.06.2018.
LJETO U MSU: CHUI - Zagreb, MSU, 16.06.2018.

Kalendar

LJETO U MSU: CHUI - Zagreb, MSU, 16.06.2018.
VEČERI NA GRIČU: Carmina Burana - Zagreb, Klovićevi dvori, 28.06.2018.

Kalendar

VEČERI NA GRIČU: Carmina Burana - Zagreb, Klovićevi dvori, 28.06.2018.
KATAKLYSM - Meditations

Recenzije

KATAKLYSM - Meditations
VEČERI NA GRIČU - vrhunski glazbeni program bez konkurencije

Vijesti

VEČERI NA GRIČU - vrhunski glazbeni program bez konkurencije
MARS RED SKY, Sloanwall - Zagreb. Vintage Industrial Bar, 13.06.2018.

Izvještaji

MARS RED SKY, Sloanwall - Zagreb. Vintage Industrial Bar, 13.06.2018.
Kampanja Foto Njuške - fotkanje životinja koje su napuštene

Vijesti

Kampanja Foto Njuške - fotkanje životinja koje su napuštene
JAN KEREKEŠ i COLD SNAP - 'Distance' video podrške svima koji su otišli

Vijesti

JAN KEREKEŠ i COLD SNAP - 'Distance' video podrške svima koji su otišli
OLD NIGHT - objavili svoj prvi spot

Vijesti

OLD NIGHT - objavili svoj prvi spot
ZADRŽI DAH (Dans la brume - Just a breath away)

Recenzije

ZADRŽI DAH (Dans la brume - Just a breath away)
KOJOTI - Zagreb. MSU, 09.06.2018.

Izvještaji

KOJOTI - Zagreb. MSU, 09.06.2018.
KOJOTI - Zagreb. MSU, 09.06.2018. - galerija

Galerije

KOJOTI - Zagreb. MSU, 09.06.2018. - galerija
SCORPIONS - Ljubljana, Stožice, 08.06.2018.

Izvještaji

SCORPIONS - Ljubljana, Stožice, 08.06.2018.
SCORPIONS - Ljubljana, Arena Stožice, 08.06.2018. - galerija

Galerije

SCORPIONS - Ljubljana, Arena Stožice, 08.06.2018. - galerija

Perun.hr koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

OK