Kolumne

On-topic

Komentar na aktualnosti iz domaćih glazbenih krugova - rock glazba u nas egzistira u vakuumu između tzv. ''visoke kulture'' i dna estrade.

Objavljeno: 10.04.2015. 07:25

Postani fan na Facebooku ako već nisi!

On-topic
Za jednu razmjerno malenu zemlju, naša glazbena scena zna biti prilično turbulentna. Kad kažem turbulentna, mislim na nekontrolirane izljeve ljige, patetiku za široke mase i pokoji butt-hurt. Osim navedenih razloga, naša glazbena scena je zapravo prilično monotona i nezanimljiva uz tek pokoji poremećaj u sili. Premda sam osoba koja dobrih 90% vremena provodi u glazbenoj prošlosti, nisam ostao indiferentan čitajući neke od aktualnih naslova koji u posljednje vrijeme obitavaju u glazbenim krugovima. So let's get topical.

Živimo u vremenu kada se ljudi posve legitimno pitaju zašto društvo i država imaju tako maćehinski odnos prema rock glazbi. Govorim o press konferenciji Udruge Promo kojoj je cilj bio ukazati na nepravednu raspodjelu sredstava u svrhu organizacije glazbenih događanja. Pressica pod nazivom 'Rock nije kultura?' je odraz međuprostora u kojem se rock kod nas danas nalazi, u vakuumu između nečega što pojedinci pompozno nazivaju visokom kulturom i onoga što svi posprdno nazivamo estradom, odnosno srednjostrujaštva iliti mainstreama.

Dakako, čitava priča je prožeta stanovitim političkim konotacijama i kao takva može samo naškoditi glazbi. Bojim se kako je trulež naše države ušao u sve segmente ovog društva i bilo bi porazno svjedočiti još jednom slučaju u kojem politiziranje šteti umjetnosti. Odvajanjem sredstava za tako limitiran broj glazbenih stilova, u ovom slučaju klasičnu glazbu i u manjoj mjeri jazz,  ne samo da se zanemaruje interes zdravog broja ljudi već se diskriminacijom ograničuje poimanje glazbe. Rock glazba je, uz svoju široku paletu podžanrova, svakako najznačajniji glazbeni pokret u posljednjih šezdeset godina, svi koji misle suprotno me slobodno mogu pozvati na piće.


Posljednje što bi bilo dobro jest da se ovo pretvori u napad na klasičnu glazbu ili bilo koji drugi tip glazbe. Štoviše, prilično sam siguran kako su se gospoda iz Udruge Promo zalagali za jednakost glazbenih žanrova. Prije svega, kao zaposlenik u kulturi koji godišnje radi na desetak koncerata klasične glazbe bio bih licemjer kad bih napadao klasičare, a da pritom i ne govorim o nemjerljivom utjecaju koji je klasična glazba imala na glazbu koju privatno slušam. Smatram kako je edukacija slušatelja u našoj  zemlji na niskim granama i u nju treba sustavno ulagati kako bi se s vremenom na univerzalnoj razini bolje prepoznavala i adekvatno cijenila kvaliteta o kojoj svi neprestano pričamo, neovisno o žanru.

Da je Lijepa Naša zemlja kontradikcija i patetične ironije nije neka novost. Većina naših reakcija funkcionira na principu dvostrukih standarda. Kad sam čuo da Nives Celzijus 1. travnja nastupa u Lisinskom nisam niti očekivao prvotravanjsku šalu, svi koji su mislili da nešto takvo nije moguće bi trebali malo češće izlaziti van. Još u prošlom odlomku sam napisao kako svakoj glazbi treba dati priliku jer svaka glazba ima svoju publiku, a o ukusima se ne raspravlja. Svjestan vlastite kontradiktornosti  tvrdim kako bi Lisinski trebao imati renome koji izaziva strahopoštovanje i u kojem ne može nastupati svita dvojbenog umjetničkog integriteta samo zato što će prodati velik broj ulaznica. Nastup u jednoj od značajnijih koncertnih dvorana u RH bi trebao sloviti kao doseg za koji se radi čitav život, a ne još jedan datum u turneji Nives Celzijus, čija glazbena karijera navodno traje tek godinu dana. Istini za volju, Nives je zbilja čudesna žena, napisala je već dvije knjige, što će reći da je napisala više knjiga no što ih je pročitala. 

Zabrinutost i jadikovke ljudi koji se profesionalno bave glazbom, pa i onih koji se smatraju dijelom famozne visoke kulture bi možda i držale vodu da ne znamo kako izgleda ostatak programa u Lisinskom. Ne razumijem zašto toliko buke oko nastupa Nives Celzijus kad je samo tjedan dana ranije ondje nastupao Tonči Huljić za kojeg odgovorno tvrdim da je jedna od najgorih stvari koja se dogodila ovoj naciji u posljednjih dvadesetak godina. Ako neki prostor mogu koristiti HDZ, Huljić i Marko Perković Thompson, onda ne vidim razloga zašto ga ne može koristiti apsolutno bilo tko, pod uvjetom da ga može platiti. Stoga, ne daj se Nives!

Činjenica je, Lisinski je izgubljen kao i veći dio ove države. Ne kažem da je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog glorificirana sala za svatove, jer ondje možete svjedočiti i vrhunskim izvedbama sjajnih izvođača, ali činjenica je da se radi o objektu kojim se svakodnevno koriste Hrvati, a mi ne marimo za dignitet ako je stvaran. Uostalom, živimo u kapitalizmu, ako želimo rentabilne ustanove, onda nemamo pravo birati kako će zarađivati svoja sredstva ukoliko se to ne kosi s njihovim statutom.


Reakcije na sporni koncert, koji to zapravo uopće nije, su generalno očekivane i tipične za takav događaj. Sve bi to prošlo upravo kako se kome mili (see what I did there?) da sve to nije iz publike popratio jedan Arsen Dedić. Čovjek koji je svojim radom u posljednjih pedesetak godina nemjerljivo zadužio apsolutno sve ljubitelje glazbe na ovim prostorima. On je svojim dolaskom i izjavama valorizirao poantu za koju smatram da je jedina ispravna u ovom kontekstu, ne nužno i umjetnički integritet Nives Celzijus. Upravo nas je glazbena dekadencija dovela do ove situacije u kojoj je glazba postala parodija same sebe. Sada moramo igrati po regulama sredine u kojoj egzistiramo. Ukoliko glazbu nije moguće regulirati na široj društvenoj razini, a nije, onda publika diktira što će svirati. Slušatelj uvijek zadržava svoje temeljno pravo da sluša ono što želi, čak i ako je to brojalica prepuna eufemizama za muški spolni organ koja se, eto, još i rimuje.

Rock i većina suvremenih žanrova dolazi iz DIY sektora i nikad im nije trebala pomoć ministarstava kulture i sličnih državnih organa, čak naprotiv. Nemam idejnu soluciju za jedan ovako slojevit problem osim što ću ponoviti da treba sustavno educirati slušatelje i učiti ih kako se zaljubiti u glazbu. S druge strane, možda uopće nema problema. Možda je sve samo pitanje konteksta.

Igor Pernar

Text by:

Igor Pernar

Prati autora

Dežurni glazbeni snob

Pročitaj više o temama: igor pernar, kolumna, lisinski, kd v. lisinski, nives celzijus, arsen dedic, udruga promo, raspodjela sredstava, koncerti, kulture, kritika, ministarstvo kulture, diy, koncertni organizatori

Ovaj članak je pročitan 862 puta



Kalendar

RED HOT CHILI PEPPERS on Cracovia Stadium, Krakow, Poland 25.07.2017.

25.07.2017. - utorak

RED HOT CHILI PEPPERS on Cracovia Stadium, Krakow, Poland 25.07.2017.

Krakow, Cracovia Stadium
45€-120€

RED HOT CHILI PEPPERS at Lucavsala Islands, Riga, Latvia, 27.07.2017.

26.07.2017. - srijeda

RED HOT CHILI PEPPERS at Lucavsala Islands, Riga, Latvia, 27.07.2017.

Riga, Lucavsala Island
69€ - 99€

STING u pulskoj Areni 27.07.2017.

26.07.2017. - srijeda

STING u pulskoj Areni 27.07.2017.

Pula, Arena

ROCKLIVE FESTIVAL #7 / 28. - 30.07.2017.

28.07.2017. - petak

ROCKLIVE FESTIVAL #7 / 28. - 30.07.2017.

Koprivnica, Jezero Šoderica
70/90/100 kn

MAX AND IGGOR CAVALERA u Orahovici 01.08.2017.

01.08.2017. - utorak

MAX AND IGGOR CAVALERA u Orahovici 01.08.2017.

Orahovica, Orahovačko Jezero
40/80/100 kn

WACKEN OPEN AIR 2017.

03.08.2017. - četvrtak

WACKEN OPEN AIR 2017.

Wacken, Schleswig-Holstein,
220 €

BLIND GUARDIAN 03.08.2017. @ Majestic Music Club Bratislava

03.08.2017. - četvrtak

BLIND GUARDIAN 03.08.2017. @ Majestic Music Club Bratislava

Bratislava, Majestic Music Club Bratislava
26/30/38 €

ĐORĐE BALAŠEVIĆ - Opatija, Ljetna pozornica, 11.08.2017.

11.08.2017. - petak

ĐORĐE BALAŠEVIĆ - Opatija, Ljetna pozornica, 11.08.2017.

Opatija, Ljetna pozornica
170 kn

M'ERA LUNA FESTIVAL, Hildesheim, Germany, 2017.

12.08.2017. - subota

M'ERA LUNA FESTIVAL, Hildesheim, Germany, 2017.

Hildesheim,
105€

Srpanj / 2017

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31 

Must Read

Perun.hr koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

OK