Kolumne

Autorska prava - što nosi budućnost?

Prijedlog nove direktive Europske unije o autorskim i srodnim pravima predviđa brojna ograničenja korištenja tuđih ostvarenja, bilo da je riječ o ulomku iz novinskog teksta, bilo da se radi o audio-snimkama.

Objavljeno: 27.12.2016. 09:48

Postani fan na Facebooku ako već nisi!

Autorska prava - što nosi budućnost?
Radi se o koraku koji bi trebao znatno pridonijeti ostvarivanju strategije jedinstvenog europskog digitalnog tržišta. Riječ je o jednom od deset tzv. 'Junckerovih ciljeva' ili smjernica za Europu. Glavna svrha toga je slobodnija razmjena audiovizualnog sadržaja. Za razliku od uredbi EU, koje su u potpunosti obvezujuće i primjenjive u svim državama članicama EU, direktive su 'otvorenije' i dopuštaju modifikacije te razne nijanse u tumačenju u pojedinoj državi članici, t.j. državama se zadaje samo određeni regulatorni cilj, a ne striktno i put kojim će do njega doći. 

Na prvi se pogled čini da će 'manji' mediji, ponajprije internet portali, imati najviše štete od implementacije ove direktive. Prema nekim (katastrofičnim?) nagađanjima, trebat će tražiti odobrenje izravno od vlasnika autorskih prava, bio to autor novinskog teksta, skladatelj, fotograf ili medijska/diskografska kuća, da bi se neka fotografija, ulomak iz članka ili poveznica s Youtubea uopće objavili na portalu. Ili čak običnom blogu.  Evo samo nekih od potencijalnih problema. Medijske kuće trebale bi dobiti 'proširena autorska prava', koja bi svaki njihov tekst mogla štititi tijekom perioda od čak dvadeset godina. Sve je to lijepo i krasno, ali manji portali, koji često ovise o reprodukciji sadržaja većih medija, mogli bi se naći u značajnim poteškoćama. S druge strane, pogodovat će se upravo tim 'većim' medijima, čiji bi monopol tako mogao biti još čvršći. 
Sve u svemu, vrativši se srži problema, da parafraziram jedne hrvatske dnevne novine, uistinu se možemo zapitati: ''Hoće li doći kraj interneta kakvog poznajemo?'' Evo štofa za buduće potencijalne rigidne čuvare Direktive. Uozbiljimo li se, ipak ćemo uočiti da će nova direktiva ponajviše pogoditi velika tržišta - problemi su već uočeni u Njemačkoj i Španjolskoj koje imaju zakonska rješenja nalik ovom prijedlogu Europske komisije - dok će, vjerujemo li nekima, manje jezične zajednice poput Hrvatske eventualno doživjeti gašenje prilično malog broja portala i uvođenje prakse opreznijeg kompiliranja i prenošenja novinskih tekstova. Naime, podsjetimo se da, ukoliko stvari dovedemo do ekstrema, nova direktiva otvara sljedeću mogućnost. Prenesemo tuđu rečenicu s uvodom poput ''Kako prenosi...'' i riskiramo podnošenje tužbe od strane medijske kuće čiju smo sentencu napisali. 

Ili  - fotografiramo neko remek-djelo arhitekture (!), primjerice Franićev MSU. Uočite ironiju. Želimo izložiti, redistribuirati ili objaviti dotičnu fotografiju te ponovno riskiramo sudsku tužbu jer, eto, radi se o zaštićenom autorskom djelu (građevini) u tzv. javnom prostoru. Naravno, ovo bi se nekome moglo doimati poput loše i bizarne šale, ali rigidnost direktive ostavlja i takve mogućnosti otvorenima. Naravno, uz iznimku već spomenutih 'edukacijskih svrha', tzv. javnog interesa i svrhe olakšanog pristupa slijepih te slabovidnih osoba određenim zaštićenim sadržajima. Naravno, autori tekstova i fotografi imat će i izvjesne razloge za zadovoljstvo jer bi trebali doći u poziciju da opravdano traže više iznose honorara od medijskih kuća koje zarađuju od njihovih napora. 

Hoće li ova direktiva, ako sve prođe po predviđanjima europskog povjerenika za digitalno gospodarstvo i sličnih birokrata, zaista postati katalizatorom pozitivnih promjena na europskom digitalnom tržištu? Nisam uvjeren. Primjerice, Google bi trebao plaćati oblik poreza na svaki preneseni tekst s nekog portala. Naravno, od toga će se okoristiti veliki korporativni igrači, ali mali i nezavisni bi lako mogli staviti ključ u bravu, ako ne žele jednostavno dopustiti Googleu da besplatno reproducira njihove sadržaje, što se zapravo i čini najboljim i najracionalnijim rješenjem. Međutim, ako bi striktno zakonski bili prisiljeni tražiti naknadu od profitno usmjerenih giganata, najvjerojatnije bi samo naišli na blokadu i uputili posljednji pozdrav svojim javnim aktivnostima. 

Youtube se također neće igrati vatrom. Njegova predviđena odgovornost za bilo koji sadržaj koji postavi bilo koji korisnik, a da ujedno krši autorska prava, primorat će dotični servis da ukloni mnoge materijale za koje određeni korisnik nije dobio službeno odobrenje autora, izvođača, diskografske kuće... Nisu svi izvođači u sustavu VEVO i ne plasiraju se svi najzanimljiviji sadržaji preko službenih kanala. Što ćemo onda? Youtube bi izgubio veliku količinu interesantnog materijala, a portali bi za ono što još uvijek preostane u sferi dostupnosti morali plaćati naknade, ispaštati pod sudskim tužbama, tražiti izravna dopuštenja od nositelja/vlasnika autorskih prava... Nemoguća misija. 
Stoga smatram da bi određene niše interneta uistinu mogle doživjeti transformaciju. Hoće li ona biti značajna ili samo djelomična, u globalu bezbolna? Preostaje da se vidi. Osobno, nemam ništa protiv momentalne situacije glede dostupnosti medijskih i kreativnih sadržaja na internetu. Ne tvrdim da je ta situacija savršena i da sam pobornik 'piraterije'. Međutim, ako bi nova direktiva bila izglasana, vjerojatno bismo se suočili s mučnim pregovorima između glavnih igrača u priči, koji bi mogli iznjedriti određene ustupke i dogovore te ipak zadržati postojeću, relativno visoku razinu 'demokratičnosti' interneta prema krajnjem, 'malom' korisniku. S druge strane, naravno, mogle bi se obistiniti najave o prekretničkom momentu u povijesti Mreže. Monopol velikih i gašenje malih, medijski i kreativni sadržaji dostupni samo svojevrsnoj eliti itd. 
Međutim, zanimljivost se sastoji u tome da opasnost od uskraćivanja izvjesnih sadržaja običnom čovjeku jaše na leđima načelnih dobrih namjera. Paradoksalno? Ionako se kaže da je put do pakla popločan dobrim namjerama. Da, treba ustrojiti jedinstveno europsko digitalno tržište; valja pošteno nadoknaditi (isplatiti) autorski rad i trud; načelno treba pokušati ograničiti lakomost sveprisutnog i moćnog Youtubea... Međutim, bi li ovakva direktiva predstavljala ispravan put? Nisam siguran. Ako jedna dominantna i pohlepna platforma padne, dogodit će se uspon druge. To jednostavno tako ide. 

Kombinacija idealizma, ograničenog tehnokratskog razumijevanja situacije i mogućih mutnih intencija da se pogoduje određenim faktorima na tržištu mogla bi nam se naprosto obiti o glavu. Barem većini koja, nadam se, i dalje percipira internet kao otvorenu, slobodnu i demokratičnu platformu. Ostali mogu uživati u Deezeru i nadati se da će dobiti pseći kolačić u obliku jednog mjeseca godišnje besplatnog korištenja dotične platforme. Asocijacija! Prethodno napisano valjalo bi nadopuniti kratkim - i ponešto zakašnjelim, ali još uvijek aktualnim - osvrtom na prilično indikativnu i zanimljivu Međunarodnu autorsku kreativnu konferenciju, održanu 17. i 18. studenog 2016. u Dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Najvažniji naglasci konferencije odnosili su se na moguću implementaciju direktive EU o zaštiti autorskih prava, zatim na kvalitetnu zaštitu autora kao srca kreativnog procesa, kakva se već dugo i uspješno provodi u Francuskoj, te na generalno lamentiranje pojedinaca nad činjenicom da autori - navodno - nisu adekvatno zaštićeni u RH te da teško mogu preživljavati samo od kreativnih djelatnosti. Na samoj konferenciji najviše se razglabalo o zaštiti autora, naravno. Mogu se složiti s tim da je, u krajnjoj liniji, autor srce kreativnog procesa, da je često zakinut od strane diskografske kuće te da ga nadležne organizacije za kolektivno ostvarivanje prava (u Hrvatskoj: HDS-ZAMP) često ne 'pokrivaju' u dovoljnoj mjeri. Sudionici, kao što su renomirana srpska muzičarka Aleksandra Kovač, Nenad Marčec iz HDS ZAMP-a i Branko Skendžić, regionalni menadžer Deezera, očekivano su se izjasnili protiv neovlaštene distribucije i korištenja muzičkih sadržaja. Moram primijetiti da ipak ne bi smjelo biti mjesta nekim nebuloznim paralelama, poput one da u Norveškoj 96 % audiofila sluša glazbu legalno. To je za pohvalu, ali zna se kakav je standard u Norveškoj, a kakav u Hrvatskoj?! Naravno, deklariram se kao legalist, ali neke opaske spadaju u sferu idealizma, a ne naše sumorne realnosti. 

Jasno je da će mnogi zauzeti ogorčen stav prema Youtubeu, kao svojevrsnoj gramzivoj, profitnoj i sebičnoj platformi koja je postavila sustav naknada tako da izvođačima ostavlja mrvice. Navodno svi hrvatski autori i izvođači (ukupno!) godišnje od Youtubea utrže oko 6000 kn?! Spominjao se i dogovor GEMA-e i Youtubea. Poznato je da GEMA inače blokira većinu njemačke glazbe za Youtube na području same Njemačke. Gostujući sudionici MAKK-a iz Francuske nisu propustili istaknuti prednosti francuskog modela koji razlikuje načelo copyrighta od koncepta autorskog prava (droit d'auteur) koje pripada samom tvorcu ili tvorcima nekog djela, a ne producentu ili diskografskoj kući, kao npr. u SAD. Gdje je RIAA pokušavala diktirati pravila igre raznim rigidnim ograničenjima koja baš i nisu urodila plodom. 
Profesorice sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Ana-Marija Musa i Romana Matanovac – Vučković, održale su izlaganja o pravu na ponovnu uporabu informacija i intelektualnom vlasništvu, odnosno o odnosu organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih prava s nositeljima i korisnicima autorskih prava. Čini se da je pojam 'javni interes' još uvijek potencijalno sporan.  Naime, reprodukcija autorskih djela bez izravnog odobrenja nositelja autorskog prava moguća je u slučajevima poput uporabe u edukacijske svrhe ili ako postoji tzv. javni interes. To se odnosi na pristup informacijama općenito, kao i na autorska, tj. kreativna djela. Čini mi se da smo tu još uvijek u 'sivoj zoni'. 

Izlaganje prof. Matanovac bilo je korisnije i zanimljivije samim glazbenicima koji se zanimaju kako da što bolje realiziraju svoja prava unutar organizacija kao što su ZAMP, HUZIP ili ZAPRAF. Pitanje vezano uz neke diskrepancije u konkretnim člancima Direktive 2014/26 EU postavio je i Jura Stublić. Treba istaknuti da je to već poznata direktiva o kolektivnom ostvarivanju autorskih prava i srodnih prava, koja se nastavlja na mnoge prethodne europske akte i propise, a ne nova predložena direktiva zbog koje bi mediji mogli imati problema s prijenosom sadržaja. Izlaganje o novoj Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka imala je Ludivine Lille, francuska odvjetnica koja se bavi pripadajućom tematikom. 

Na kraju se raspravljalo o vrijednosti kulturnih proizvoda na tržištu, a tu je glavnu riječ imao Miroslav Škoro. Najavio je svoj doktorat na temu autorskih prava i još se jednom izjadao nad činjenicom da autor i izvođač nisu dovoljno cijenjeni, da trže samo mizeran postotak od prodaje nosača zvuka, tj. od tzv. komadne diskografije, a još manji od internetskih platformi. Prezentirao je brojke prema kojima je diskografija u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u svojevrsnoj dugotrajnoj krizi. Interesantna je činjenica da je glazba u svijetu 'kreativnih zanimanja' (t.j. kreativnih industrija, ako tako hoćete) tek druga odozada po globalnim prihodima; samo je radio iza nje. U boljem su položaju oglašavanje, film, rastuća gaming industrija, vizualne umjetnosti, televizija… Generalno – očekivano. 

To je zapravo još jedan od faktora koji je uzrokovao nove ideje i koncepcije o što boljoj zaštiti autora glazbenih djela. Škoro je prezentirao i rezultate ankete – koju je sam proveo među domaćim glazbenicima, članovima Hrvatskog društva skladatelja – koji pokazuju da je mizeran jednoznamenkasti postotak njih u potpunosti upoznat sa svim svojim pravima koja imaju kao autori. Bilo je još zanimljivih segmenata konferencije; projekcija dokumentarca Nenada Puhovskog o generaciji '68.; razgovor s Tončijem Huljićem koji je konstatirao da svoj mjuzikl ''Pacijenti'' može učiniti uistinu profitabilnim samo ako ga uspije plasirati na više prijemčivih tržišta, tj. urbanih centara koji imaju dokazanu tradiciju naklonosti (barem jednog segmenta) publike prema mjuziklima. Međutim, to više nije toliko vezano uza samu problematiku autorskih prava.

Pročitaj više o temama: autorska prava, makk, deezer, hds zamp, aleksandra kovač, nenad marčec, branko skendžić, gema, youtube, copyright, autorsko pravo, ana marija musa, romana matanovac vučković, huzip, zapraf,



Kalendar

FUL KUL BUVLJAK, 06.06.2020., Boogaloo, Zagreb

06.06.2020. - subota

FUL KUL BUVLJAK, 06.06.2020., Boogaloo, Zagreb

Zagreb, Boogaloo
Besplatno

MYSTIC FESTIVAL - Poljska, Krakow, Aviation Museum, 10. – 11.06.2020.

10.06.2020. - srijeda

MYSTIC FESTIVAL - Poljska, Krakow, Aviation Museum, 10. – 11.06.2020.

Krakov, Krakow Aviation Museum
279 / 479 / 799 PLN

SYSTEM OF A DOWN - 17.06.2020., Papp László Sportaréna, Budimpešta

17.06.2020. - srijeda

SYSTEM OF A DOWN - 17.06.2020., Papp László Sportaréna, Budimpešta

Budimpešta, Papp László Sportaréna
15 900,00 Ft - 33 900,00

OH SEES, 08.07.2020., Vintage Industrial Bar, Zagreb

08.07.2020. - srijeda

OH SEES, 08.07.2020., Vintage Industrial Bar, Zagreb

Zagreb, Vintage Industrial Bar
100 kn/120 kn

HEADBANGER'S HOLIDAY - Pula, Vallelunga, 5. – 9. 08.2020.

05.08.2020. - srijeda

HEADBANGER'S HOLIDAY - Pula, Vallelunga, 5. – 9. 08.2020.

Pula, Vallelunga
210 / 430 / 580 kn

PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, 12.09.2020., ŠRC Šalata, Zagreb

12.09.2020. - subota

PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, 12.09.2020., ŠRC Šalata, Zagreb

Zagreb, ŠRC Šalata
85kn/100kn7120kn

STANLEY JORDAN - Zagreb, Tvornica kulture, 20.10.2020.

20.10.2020. - utorak

STANLEY JORDAN - Zagreb, Tvornica kulture, 20.10.2020.

Zagreb, Tvornica kulture
120 kn pretprodaja / 150 kn na dan koncerta

ZUCCHERO - Zagreb, Lisinski, 29.10.2020.

29.10.2020. - četvrtak

ZUCCHERO - Zagreb, Lisinski, 29.10.2020.

Zagreb, Lisinski
210, 280, 350, 420 i 490 kn

ONE REPUBLIC - Slovenija, Ljubljana, dvorana Stožice, 09.11.2020.

09.11.2020. - ponedjeljak

ONE REPUBLIC - Slovenija, Ljubljana, dvorana Stožice, 09.11.2020.

Ljubljana, dvorana Stožice

SKUNK ANANSIE, 19.11.2020., Dom Sportova, Zagreb

19.11.2020. - četvrtak

SKUNK ANANSIE, 19.11.2020., Dom Sportova, Zagreb

Zagreb, Dom Sportova
200 kn / 230 kn/ 260 kn

Lipanj / 2020

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
2930 

Must Read

NEKROINVERTED - Magija i koprofagija

Recenzije

NEKROINVERTED - Magija i koprofagija
2014 - 2015. PRED OBJEKTIVOM SANJE MATIĆ - galerija

Galerije

2014 - 2015. PRED OBJEKTIVOM SANJE MATIĆ - galerija
INMUSIC  #15 - I Gogol Bordello na odgođenom 15. izdanju festivala

Vijesti

INMUSIC #15 - I Gogol Bordello na odgođenom 15. izdanju festivala
GRANT

Recenzije

GRANT
CIRITH UNGOL - Forever Black

Recenzije

CIRITH UNGOL - Forever Black
TESTAMENT - Titans Of Creation

Recenzije

TESTAMENT - Titans Of Creation
INMUSIC #15 - Belle and Sebastian se pridružuju programu odgođenog festivala

Vijesti

INMUSIC #15 - Belle and Sebastian se pridružuju programu odgođenog festivala
LIVE VREMEPLOV IZ 2007. - galerija

Galerije

LIVE VREMEPLOV IZ 2007. - galerija
PIXIES na Zagrebačkom velesajmu odgođeni za 30. kolovoza 2021. godine

Vijesti

PIXIES na Zagrebačkom velesajmu odgođeni za 30. kolovoza 2021. godine
Koncert William DuValla zakazan za Tvornici kulture 20. ožujka 2021.

Vijesti

Koncert William DuValla zakazan za Tvornici kulture 20. ožujka 2021.
Chris Eckman večeras na terasi Začarane Močvare

Vijesti

Chris Eckman večeras na terasi Začarane Močvare
PARADISE LOST - Obsidian

Recenzije

PARADISE LOST - Obsidian
...And Oceans - Cosmic World Mother

Recenzije

...And Oceans - Cosmic World Mother
AMAZING STORIES

Recenzije

AMAZING STORIES
INMUSIC #15 - I Nick Mason's Saucerful of Secrets 2021.

Vijesti

INMUSIC #15 - I Nick Mason's Saucerful of Secrets 2021.
THE KILLERS potvrđeni za odgođeno izdanje INmusic festivala #15!

Vijesti

THE KILLERS potvrđeni za odgođeno izdanje INmusic festivala #15!
TOMISLAV GOLUBAN - Memphis Light

Recenzije

TOMISLAV GOLUBAN - Memphis Light
Krenula DRIVE IN kina!

Vijesti

Krenula DRIVE IN kina!

Perun.hr koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

OK