Kolumne

Arkanđeo destrukcije: Poetika JIMA MORRISONA

James Douglas Morrison ime je koje je zauvijek ugravirano u povijest rocka ali i poezije 20. stoljeća. Ekscentrični ljepotan, ''bog rocka'', ''kralj guštera'', a zapravo mladi sramežljivi student teatrologije i kinematografije na sveučilištu UCLA, koji je često bio smatran čudakom zbog introvertiranosti i interesa za misticizam i ezoteriju, pokazivao je svojom biografijom i poetikom dualističku tendenciju svojega duha; s jedne strane plah i sramežljiv do te mjere da je u početku odbijao javne nastupe, a kada bi nastupao bio bi leđima okrenut publici, a s druge strane, radikalni buntovnik, Dioniz koji svojom karizmom i poetikom ima moć razuzdanog boga u ekstazi.

Objavljeno: 09.08.2019. 13:00

Postani fan na Facebooku ako već nisi!

Arkanđeo destrukcije: Poetika JIMA MORRISONA
Još u dobi od 12 godina, otac mu je često poklanjao knjige kao suplement za svoje stalno odsustvo zbog pozicije admirala mornarice, pa je mali Morrison strast nalazio u čitanju autora čija će biografija u dobrom dijelu iskrojiti i njegovu. Utjecaj Rimbauda i njegova ironija i autodestrukcija koja dominira ranijim radovima, kao i forma kratkih proznih pjesama koju će kasnije preuzeti; Baudelaireov misticizam i demonizacija stvarnosti, a ponajviše Blakeovo vizionarstvo - zajedno s filozofijom egzistencijaalizma i ničeanskog nihilizma - stvorili su idealnu podlogu za klijanje artizma u mladom Morrisonu. Nakon prekida studija 1965. godine seli u Venice Beach, gdje započinje bohemski život i počinje eksperimentirati s LSD-em, često konzumira alkohol i upoznaje Raya Manzareka, što čini kombinaciju par excellence, ako se uzme u obzir i sam povijesni trenutak kada je generalno vladao osjećaj ''da se nešto događa'' i da slijedi novo doba.
 
Od samih početaka, Morrisonova poezija prožeta je metaforama, metonimijama i simbolima, a kompozicijski je vrlo slobodno pisana, nerijetko oslobođena gotovo svih tradicionalnih normi, posebno onih vezanih uz uporabu interpunkcijskih znakova te velikih i malih slova. Pjesničke zbirke  ''The Lords – Notes on vision'' ('Gospodari – zabilješke o viziji') i ''The New Creatures'' ('Nova stvorenja'), objavljene 1969. godine, te ''An American Prayer'' ('Američka molitva'), objavljena godinu dana kasnije, tako dominiraju tipično morrisonovskim buntom iz kojeg izvire njegova frustracija izazvana srednjostrujaškim moralom građanskog društva, osjećajem neshvaćenosti, usamljenosti kao i anksioznosti, dodatno potenciranih sve većom eskalacijom eskapizma u narkotike. Čest osjećaj izgubljenosti i zlokobne vizije nadolazećih opasnosti u neposrednoj budućnosti najbolje su izražene u stihovima pjesme ''Soft Parade'' (svi stihovi bit će navedeni samo u slobodnom prijevodu na hrvatski): ''Možeš li mi pružiti utočište/ moram pronaći skrovište/ mjesto gdje se mogu sakriti./ Možeš li mi pružati nježan azil/ Ne mogu izdržati više/ neznanac je pred vratima.'' kao i u gotovo shizofrenim stihovima posljednje strofe pjesme ''Strange days'': ''Čudni dani su nas snašli/ Čudni dani su nam ušli u trag/ i kroz njihove neobične sate/ mi oklijevamo u samoći./ Tijela izbezumljena/ Sjećanja zloupotrijebljena/ Kako bježimo od dana/ U kamenu noć.''
 
Osjećaj konstantno prijetećeg kraja koji izvrsno začinjuje taj Dionizov teatar u kojemu je Morrison bio personifikacija ultimativnog šamana u tragičnom sukobu sa ostatkom svijeta koji je i njemu samome oteo oca i sretno djetinjstvo, i kojemu je tragični završetak zapravo svojevrsna Golgota na kojoj svojom tragedijom probuđuje katarzu na kraju tog bunila i oslobođenja od ''onih koji nude zabavu'' i njome stvaraju Potemkinovo selo gdje nas na kraju okuju u čulnom ludilu i kontroliraju nas na taj način. Hermeneutika je jedno od glavnih obilježja Morrisonove poezije. Pjesma ''Hyacinth House'', iako tekstualno minimalistički konstruirana, evidentni je primjer Morrisonove potrebe za autoapologijom, ali i svojevrsnom intertekstualnošću, pa se tako u navedenoj pjesmi poziva na mit o Hijacintu, sinu lakedemonskoga kralja Amikla i miljenika Apolona (potrebno je naglasiti da je u Doorsima apolonski lik nosio Ray Manzarek kao tvorac samog benda, a motiv Apolona može se shvatiti kao i sam kolektiv, tj. bend). U mitu imamo posljednju epizodu u kojoj je Apolon s Hijacintom vježbao bacanje diska. Ljubomorni je Zefir bacio disk na mladića i ovaj je umro. Apolon je od njegove krvi stvorio zumbul. Također je indikativna komparacija tekstova pjesama ''Break on Through'' i ''Not to Touch the Earth'', gdje u prvoj lucidno razlaže sljedeće stihove: ''Znaš da dan razara noć/ a noć odvaja dan/ pokušah pobjeći/ pokušah se sakriti/ probiti se na drugu stranu'' te evidentno aludira na nužnost bijega od rastrojenog svijeta koji svojom anemičnošću, perfidnošću i trivijalnošću ne stvara dovoljne senzacije za rastrojene nerve pobunjenika pod bezuvjetnim imperativom apsolutne slobode. U tekstu potonje pjesme (''Ne (moći) dodirnuti Zemlju/ ne (moći) vidjeti Sunce/ ništa nije preostalo/osim bježat'/ bježat'/ bježat''') neposredno se osjeća bezizlaznost i fatalnost njegove maske koja mu je srasla s licem.
 
 
Konstrukcijski gledano, Morrisonova poezija varira od minijaturnih pjesama do epske lirike pisane strujom svijesti no generalno van strukturalnih konvencija. Prevladavaju motivi smrti, ljubavi, slobode, zmija i nerijetko su stihovi halucinantne vizije nastale uzimanjem psihoaktivnih droga i bohemskim životom ili pretjeranom konzumacijom alkohola, što se može vidjeti i iz sljedećih stihova: ''Probudio sam se ovo jutro i nabavio sam si pivo/ budućnost je neizvjesna i kraj je uvijek blizu''. Kao istinski ljubitelj i poznavatelj teatra, Morrison inspiraciju nalazi i u toj umjetnosti. U potrazi za iskonskim, ''čistim'', osjećajem na tragu larpurlatističkog imperativa Baudelairea o ljepoti (pa makar i ružnog) kao vrhunskom idealu oslobođenom svega, pa i morala, ili pak za wildeovskom invencijom tradicionalnog mimetičkog shvaćanja umjetnosti smatrajući kako ona prethodi prirodi, oblikuje ju, stvara velike arhetipove i osmišljava život uzimajući ga za vlastiti predmet. Kao uzor tako nalazi francuskog pjesnika, redatelja, glumca i vizionara Antonina Artauda koji, kreirajući sintagmu ''kazalište okrutnosti'' na krilima tzv. ''krize drame'', kako opisuje stremljenja novog kazališta teoretičar  Péter Szondi, o svojoj viziji kazališta kaže: '' Prije nego u bilo čemu drugom osnovna istina je: kazalište, neovisna i autonomna umjetnost, treba, kako bi uskrsnulo ili prosto živjelo, da jasno označi po čemu se razlikuje od teksta, od čiste riječi, od književnosti i od svih ostalih pisanih i unaprijed utvrđenih sredstava.'' Nadalje, ovaj svakako iznimni no vrlo neurastenični, boležljivi, gotovo subpsihotični genij, precizirajući svoju viziju kazališta samo sedam dana prije svoje smrti kaže: ''Kazalište krvi, kazalište koje će biti na tjelesnom dobitku svakom predstavom, koje će biti nešto dobro za onoga tko glumi, za onoga tko predstavu gleda, uostalom tu se ne glumi tu se djeluje; kazalište je u stvari geneza stvaranja.''
 
Morrison je bivstvovao u takvim mislima i s takvim uzorima, naravno, uz ogroman utjecaj Nietzschea (za kojeg je John Densmore jednom rekao da ga smatra glavnim krivcem za smrt Morrisona), od ideje volje za moć kao dominantnog pokretača svake socijalne interakcije, preko Zaratustrinih poduka kreposti i imperativa samorazvoja i samoprevazilaženja, pa do Warholovog pop-arta kao svojevrsne kritike konzumerizma i nastojanja pomirbe ''visoke'' i popularne umjetnosti. Spojimo li sve te ideje s hipersenzibilnim mladićem koji spletom okolnosti dobiva Kristovu pozu, ''božanski'' izgled, bend vrhunskih muzičara koji mu glumi svojevrsni kor prilikom njegove izvedbe vlastite incipit tragoediae na stageu koji pod njegovim nogama postaje proskenion Dionizovog kazališta, psihoaktivne droge i alkohol koji su mu omogućili oslobođenje svih preostalih spona koje su preostale i fragmenata sramežljivosti, zapravo dobivamo ultimativnog šamana, Hijacinta, Adonisa, grčki antički kip koji pred nama otvara oči i poziva nas na Odiseju kroz sam inferno i ošamućene nas ostavlja u bunilu kristalne noći. Njegova poetizirana vizija sebe upravo je bila oslikana motivom prolazeće komete: ''Sebe doživljavam kao sjajnu plamteću kometu. Ljudi zastaju bez daha gledajući u nebo. Sljedećeg trenutka više me nema, otišao sam... A oni nikad više neće biti isti niti vidjeti išta slično... I neće me moći zaboraviti - nikad!"
 
Njegova Golgota tako je bila oslobođenje od društvenih spona na karnevalima apsurda i mahnite pobune, a njegova smrt u dvadeseto stoljeće je donijela grčkog boga. I zaista, teško da ćemo ikada više vidjeti išta slično, iako, njegov zumbul je cvijet vječne mladosti koja gori u duhu svakog suvremenog pobunjenika. Duh njegovog bijega u nepoznato, iz vremena kada je neprekidno boravio na acidu i tek otvarao vrata limba, najbolje opisuje pjesma ''Crystal Ship'': Prije nego što prijeđeš granicu svijesti / poljubi me još jednom/ da okusim blistavo blaženstvo još jednog poljupca. / Dani su vedri i prepuni bola. Obavij me svojom mekom kišom, / dani bez tebe su ludilo bez kraja / sve dok se ne sretnemo opet./ Reci mi gdje se krije tvoja sloboda,/ ulice su polja koja nikada ne umiru, / oslobodi me razloga zbog kojih ti radije plačeš, / a ja radije letim./ Kristalni brod se sprema na putovanje, / Sa tisuću djevojaka, / tisuću drhtaja, / vrijeme se ubija na milion načina. / Kada se vratim, napisat ću jedan stih.'' Nikada se nije vratio, nikada ni neće i taj stih ostao je na nama da ga ispisujemo kroz ostatak vječnosti, ako nas prije ne ''snađu stvari koje smo oduvijek tražili''.
 
 
 
Originalno objavljeno na Perun.hr 17.06.2016.

Pročitaj više o temama: rock, psychedelic, the doors, jim morrison, ray manzarek, kolumne, josip lukovic, 2016

Ovaj članak je pročitan 4269 puta



Kalendar

LUCKY CHOPS, 24.10.2019., Boogaloo, Zagreb

24.10.2019. - četvrtak

LUCKY CHOPS, 24.10.2019., Boogaloo, Zagreb

Zagreb, Boogaloo

CROATIAN BLUES CHALLENGE - Zagreb, Hard Place, 24.-26.10.2019.

24.10.2019. - četvrtak

CROATIAN BLUES CHALLENGE - Zagreb, Hard Place, 24.-26.10.2019.

Zagreb, Hard Place
slobodan ulaz

KOJOTI, 25.10.2019, Tvornica Kulture, Zagreb

25.10.2019. - petak

KOJOTI, 25.10.2019, Tvornica Kulture, Zagreb

Zagreb, Tvornica Kulture

BRUCE DICKINSON Interaktivni show - Zagreb, KD Lisinski, 26.10.2019.

26.10.2019. - subota

BRUCE DICKINSON Interaktivni show - Zagreb, KD Lisinski, 26.10.2019.

Zagreb, Lisinski
190, 230, 290, 330 i 390 kn

THE GIFT, 26.10.2019., GK Jabuka, Zagreb

26.10.2019. - subota

THE GIFT, 26.10.2019., GK Jabuka, Zagreb

Zagreb, GK Jabuka
40 kn

ACID MOTHERS TEMPLE & THE MELTING PARAISO UFO, 30.10.2019., Tvornica Kulture, Zagreb

30.10.2019. - srijeda

ACID MOTHERS TEMPLE & THE MELTING PARAISO UFO, 30.10.2019., Tvornica Kulture, Zagreb

Zagreb, Tvornica Kulture
65 kn / 90 kn

CRYPTIC BROOD & HAEMOPHAGUS, 02.11.2019., Močvara, Zagreb

02.11.2019. - subota

CRYPTIC BROOD & HAEMOPHAGUS, 02.11.2019., Močvara, Zagreb

Zagreb, Močvara
50 kn

SWALLOW THE SUN - 08.11.2019. - Ljubljana (SLO) - Orto Bar

08.11.2019. - petak

SWALLOW THE SUN - 08.11.2019. - Ljubljana (SLO) - Orto Bar

Ljubljana, Orto Bar
22€ pretprodaja / 25 € na dan koncerta

ANNIHILATOR, 11.11.2019., Boogaloo, Zagreb

11.11.2019. - ponedjeljak

ANNIHILATOR, 11.11.2019., Boogaloo, Zagreb

Zagreb, Boogaloo
150 kn

OPĆA OPASNOST, 16.11.2019., Dom Sportova, Zagreb

16.11.2019. - subota

OPĆA OPASNOST, 16.11.2019., Dom Sportova, Zagreb

Zagreb, Dom Sportova

Listopad / 2019

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
 123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031 

Must Read

KOJOTI uoči koncerta u petak predstavljaju novu pjesmu

Vijesti

KOJOTI uoči koncerta u petak predstavljaju novu pjesmu
Tajanstveni Bunin berek

Vijesti

Tajanstveni Bunin berek
Počinje 11th Croatian Blues Challenge

Vijesti

Počinje 11th Croatian Blues Challenge
PRLJAVO KAZALIŠTE - Zagreb, Arena, 18.10.2019.

Kolumne

PRLJAVO KAZALIŠTE - Zagreb, Arena, 18.10.2019.
KORN - The Nothing

Recenzije

KORN - The Nothing
PRLJAVO KAZALIŠTE - Zagreb, Arena, 18.10.2019. - galerija

Galerije

PRLJAVO KAZALIŠTE - Zagreb, Arena, 18.10.2019. - galerija
ARISES - System

Recenzije

ARISES - System
J.R. AUGUST - Dangerous Waters

Recenzije

J.R. AUGUST - Dangerous Waters
UFOMAMMUT, Lord Drunkalot - Zagreb, Mochvara, 16.10.2019. - galerija

Galerije

UFOMAMMUT, Lord Drunkalot - Zagreb, Mochvara, 16.10.2019. - galerija
OMNIUM GATHERUM + In Mourning + Heidra - Ljubljana, Orto Bar, 13.10.2019.

Izvještaji

OMNIUM GATHERUM + In Mourning + Heidra - Ljubljana, Orto Bar, 13.10.2019.
ANDY COLQUHOUN - Unknown Hero Of Amazing Sound

Intervjui

ANDY COLQUHOUN - Unknown Hero Of Amazing Sound
ECTRATIS – predstavlja debitantski studio album „The Artificial Spirit“

Vijesti

ECTRATIS – predstavlja debitantski studio album „The Artificial Spirit“
Gitara koja je ubila folk

Kolumne

Gitara koja je ubila folk
NEBULA - Zagreb, Vintage Industrial Bar, 08.10.2019. - galerija

Galerije

NEBULA - Zagreb, Vintage Industrial Bar, 08.10.2019. - galerija
OPĆA OPASNOST:

Intervjui

OPĆA OPASNOST: "Najveći uspjeh u ovom poslu je prilagoditi se vremenu u kojem živiš, a ostati svoj"
NICK CAVE AND THE BAD SEEDS - Ghosteen

Recenzije

NICK CAVE AND THE BAD SEEDS - Ghosteen
OMNIUM GATHERUM - 13.10.2019. - Ljubljana (SLO) - Orto Bar

Kalendar

OMNIUM GATHERUM - 13.10.2019. - Ljubljana (SLO) - Orto Bar
THE AGONIST - Orphans

Recenzije

THE AGONIST - Orphans

Perun.hr koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

OK