Kolumne

Arkanđeo destrukcije: Poetika JIMA MORRISONA

James Douglas Morrison ime je koje je zauvijek ugravirano u povijest rocka ali i poezije 20. stoljeća. Ekscentrični ljepotan, ''bog rocka'', ''kralj guštera'', a zapravo mladi sramežljivi student teatrologije i kinematografije na sveučilištu UCLA, koji je često bio smatran čudakom zbog introvertiranosti i interesa za misticizam i ezoteriju, pokazivao je svojom biografijom i poetikom dualističku tendenciju svojega duha; s jedne strane plah i sramežljiv do te mjere da je u početku odbijao javne nastupe, a kada bi nastupao bio bi leđima okrenut publici, a s druge strane, radikalni buntovnik, Dioniz koji svojom karizmom i poetikom ima moć razuzdanog boga u ekstazi.

Objavljeno: 27.12.2017. 15:00

Postani fan na Facebooku ako već nisi!

Arkanđeo destrukcije: Poetika JIMA MORRISONA
Još u dobi od 12 godina, otac mu je često poklanjao knjige kao suplement za svoje stalno odsustvo zbog pozicije admirala mornarice, pa je mali Morrison strast nalazio u čitanju autora čija će biografija u dobrom dijelu iskrojiti i njegovu. Utjecaj Rimbauda i njegova ironija i autodestrukcija koja dominira ranijim radovima, kao i forma kratkih proznih pjesama koju će kasnije preuzeti; Baudelaireov misticizam i demonizacija stvarnosti, a ponajviše Blakeovo vizionarstvo - zajedno s filozofijom egzistencijaalizma i ničeanskog nihilizma - stvorili su idealnu podlogu za klijanje artizma u mladom Morrisonu. Nakon prekida studija 1965. godine seli u Venice Beach, gdje započinje bohemski život i počinje eksperimentirati s LSD-em, često konzumira alkohol i upoznaje Raya Manzareka, što čini kombinaciju par excellence, ako se uzme u obzir i sam povijesni trenutak kada je generalno vladao osjećaj ''da se nešto događa'' i da slijedi novo doba.
 
Od samih početaka, Morrisonova poezija prožeta je metaforama, metonimijama i simbolima, a kompozicijski je vrlo slobodno pisana, nerijetko oslobođena gotovo svih tradicionalnih normi, posebno onih vezanih uz uporabu interpunkcijskih znakova te velikih i malih slova. Pjesničke zbirke  ''The Lords – Notes on vision'' ('Gospodari – zabilješke o viziji') i ''The New Creatures'' ('Nova stvorenja'), objavljene 1969. godine, te ''An American Prayer'' ('Američka molitva'), objavljena godinu dana kasnije, tako dominiraju tipično morrisonovskim buntom iz kojeg izvire njegova frustracija izazvana srednjostrujaškim moralom građanskog društva, osjećajem neshvaćenosti, usamljenosti kao i anksioznosti, dodatno potenciranih sve većom eskalacijom eskapizma u narkotike. Čest osjećaj izgubljenosti i zlokobne vizije nadolazećih opasnosti u neposrednoj budućnosti najbolje su izražene u stihovima pjesme ''Soft Parade'' (svi stihovi bit će navedeni samo u slobodnom prijevodu na hrvatski): ''Možeš li mi pružiti utočište/ moram pronaći skrovište/ mjesto gdje se mogu sakriti./ Možeš li mi pružati nježan azil/ Ne mogu izdržati više/ neznanac je pred vratima.'' kao i u gotovo shizofrenim stihovima posljednje strofe pjesme ''Strange days'': ''Čudni dani su nas snašli/ Čudni dani su nam ušli u trag/ i kroz njihove neobične sate/ mi oklijevamo u samoći./ Tijela izbezumljena/ Sjećanja zloupotrijebljena/ Kako bježimo od dana/ U kamenu noć.''
 
Osjećaj konstantno prijetećeg kraja koji izvrsno začinjuje taj Dionizov teatar u kojemu je Morrison bio personifikacija ultimativnog šamana u tragičnom sukobu sa ostatkom svijeta koji je i njemu samome oteo oca i sretno djetinjstvo, i kojemu je tragični završetak zapravo svojevrsna Golgota na kojoj svojom tragedijom probuđuje katarzu na kraju tog bunila i oslobođenja od ''onih koji nude zabavu'' i njome stvaraju Potemkinovo selo gdje nas na kraju okuju u čulnom ludilu i kontroliraju nas na taj način. Hermeneutika je jedno od glavnih obilježja Morrisonove poezije. Pjesma ''Hyacinth House'', iako tekstualno minimalistički konstruirana, evidentni je primjer Morrisonove potrebe za autoapologijom, ali i svojevrsnom intertekstualnošću, pa se tako u navedenoj pjesmi poziva na mit o Hijacintu, sinu lakedemonskoga kralja Amikla i miljenika Apolona (potrebno je naglasiti da je u Doorsima apolonski lik nosio Ray Manzarek kao tvorac samog benda, a motiv Apolona može se shvatiti kao i sam kolektiv, tj. bend). U mitu imamo posljednju epizodu u kojoj je Apolon s Hijacintom vježbao bacanje diska. Ljubomorni je Zefir bacio disk na mladića i ovaj je umro. Apolon je od njegove krvi stvorio zumbul. Također je indikativna komparacija tekstova pjesama ''Break on Through'' i ''Not to Touch the Earth'', gdje u prvoj lucidno razlaže sljedeće stihove: ''Znaš da dan razara noć/ a noć odvaja dan/ pokušah pobjeći/ pokušah se sakriti/ probiti se na drugu stranu'' te evidentno aludira na nužnost bijega od rastrojenog svijeta koji svojom anemičnošću, perfidnošću i trivijalnošću ne stvara dovoljne senzacije za rastrojene nerve pobunjenika pod bezuvjetnim imperativom apsolutne slobode. U tekstu potonje pjesme (''Ne (moći) dodirnuti Zemlju/ ne (moći) vidjeti Sunce/ ništa nije preostalo/osim bježat'/ bježat'/ bježat''') neposredno se osjeća bezizlaznost i fatalnost njegove maske koja mu je srasla s licem.
 
 
Konstrukcijski gledano, Morrisonova poezija varira od minijaturnih pjesama do epske lirike pisane strujom svijesti no generalno van strukturalnih konvencija. Prevladavaju motivi smrti, ljubavi, slobode, zmija i nerijetko su stihovi halucinantne vizije nastale uzimanjem psihoaktivnih droga i bohemskim životom ili pretjeranom konzumacijom alkohola, što se može vidjeti i iz sljedećih stihova: ''Probudio sam se ovo jutro i nabavio sam si pivo/ budućnost je neizvjesna i kraj je uvijek blizu''. Kao istinski ljubitelj i poznavatelj teatra, Morrison inspiraciju nalazi i u toj umjetnosti. U potrazi za iskonskim, ''čistim'', osjećajem na tragu larpurlatističkog imperativa Baudelairea o ljepoti (pa makar i ružnog) kao vrhunskom idealu oslobođenom svega, pa i morala, ili pak za wildeovskom invencijom tradicionalnog mimetičkog shvaćanja umjetnosti smatrajući kako ona prethodi prirodi, oblikuje ju, stvara velike arhetipove i osmišljava život uzimajući ga za vlastiti predmet. Kao uzor tako nalazi francuskog pjesnika, redatelja, glumca i vizionara Antonina Artauda koji, kreirajući sintagmu ''kazalište okrutnosti'' na krilima tzv. ''krize drame'', kako opisuje stremljenja novog kazališta teoretičar  Péter Szondi, o svojoj viziji kazališta kaže: '' Prije nego u bilo čemu drugom osnovna istina je: kazalište, neovisna i autonomna umjetnost, treba, kako bi uskrsnulo ili prosto živjelo, da jasno označi po čemu se razlikuje od teksta, od čiste riječi, od književnosti i od svih ostalih pisanih i unaprijed utvrđenih sredstava.'' Nadalje, ovaj svakako iznimni no vrlo neurastenični, boležljivi, gotovo subpsihotični genij, precizirajući svoju viziju kazališta samo sedam dana prije svoje smrti kaže: ''Kazalište krvi, kazalište koje će biti na tjelesnom dobitku svakom predstavom, koje će biti nešto dobro za onoga tko glumi, za onoga tko predstavu gleda, uostalom tu se ne glumi tu se djeluje; kazalište je u stvari geneza stvaranja.''
 
Morrison je bivstvovao u takvim mislima i s takvim uzorima, naravno, uz ogroman utjecaj Nietzschea (za kojeg je John Densmore jednom rekao da ga smatra glavnim krivcem za smrt Morrisona), od ideje volje za moć kao dominantnog pokretača svake socijalne interakcije, preko Zaratustrinih poduka kreposti i imperativa samorazvoja i samoprevazilaženja, pa do Warholovog pop-arta kao svojevrsne kritike konzumerizma i nastojanja pomirbe ''visoke'' i popularne umjetnosti. Spojimo li sve te ideje s hipersenzibilnim mladićem koji spletom okolnosti dobiva Kristovu pozu, ''božanski'' izgled, bend vrhunskih muzičara koji mu glumi svojevrsni kor prilikom njegove izvedbe vlastite incipit tragoediae na stageu koji pod njegovim nogama postaje proskenion Dionizovog kazališta, psihoaktivne droge i alkohol koji su mu omogućili oslobođenje svih preostalih spona koje su preostale i fragmenata sramežljivosti, zapravo dobivamo ultimativnog šamana, Hijacinta, Adonisa, grčki antički kip koji pred nama otvara oči i poziva nas na Odiseju kroz sam inferno i ošamućene nas ostavlja u bunilu kristalne noći. Njegova poetizirana vizija sebe upravo je bila oslikana motivom prolazeće komete: ''Sebe doživljavam kao sjajnu plamteću kometu. Ljudi zastaju bez daha gledajući u nebo. Sljedećeg trenutka više me nema, otišao sam... A oni nikad više neće biti isti niti vidjeti išta slično... I neće me moći zaboraviti - nikad!"
 
Njegova Golgota tako je bila oslobođenje od društvenih spona na karnevalima apsurda i mahnite pobune, a njegova smrt u dvadeseto stoljeće je donijela grčkog boga. I zaista, teško da ćemo ikada više vidjeti išta slično, iako, njegov zumbul je cvijet vječne mladosti koja gori u duhu svakog suvremenog pobunjenika. Duh njegovog bijega u nepoznato, iz vremena kada je neprekidno boravio na acidu i tek otvarao vrata limba, najbolje opisuje pjesma ''Crystal Ship'': Prije nego što prijeđeš granicu svijesti / poljubi me još jednom/ da okusim blistavo blaženstvo još jednog poljupca. / Dani su vedri i prepuni bola. Obavij me svojom mekom kišom, / dani bez tebe su ludilo bez kraja / sve dok se ne sretnemo opet./ Reci mi gdje se krije tvoja sloboda,/ ulice su polja koja nikada ne umiru, / oslobodi me razloga zbog kojih ti radije plačeš, / a ja radije letim./ Kristalni brod se sprema na putovanje, / Sa tisuću djevojaka, / tisuću drhtaja, / vrijeme se ubija na milion načina. / Kada se vratim, napisat ću jedan stih.'' Nikada se nije vratio, nikada ni neće i taj stih ostao je na nama da ga ispisujemo kroz ostatak vječnosti, ako nas prije ne ''snađu stvari koje smo oduvijek tražili''.
 
 
Originalno objavljeno na Perun.hr 17.06.2016.

Pročitaj više o temama: rock, psychedelic, the doors, jim morrison, ray manzarek, kolumne, josip lukovic, 2016

Ovaj članak je pročitan 3645 puta



Kalendar

Besplatno predavanje o zaraznim bolestima kod pasa

15.10.2018. - ponedjeljak

Besplatno predavanje o zaraznim bolestima kod pasa

Zagreb, Močvara
Besplatno

LUCE - Zagreb, Tvornica Kulture, 19.10.2018.

19.10.2018. - petak

LUCE - Zagreb, Tvornica Kulture, 19.10.2018.

Zagreb, Tvornica Kulture

LUCE - Zagreb, Tvornica kulture, 19.10.2018.

19.10.2018. - petak

LUCE - Zagreb, Tvornica kulture, 19.10.2018.

Zagreb, Tvornica kulture
60 kn

BRKOVI - 20.10.2018., Dom Sportova, Zagreb

20.10.2018. - subota

BRKOVI - 20.10.2018., Dom Sportova, Zagreb

Zagreb, Dom Sportova
70 / 80 kn

Psihodelični metal koncert 24.10. u Močvari

24.10.2018. - srijeda

Psihodelični metal koncert 24.10. u Močvari

Zagreb, Močvara

KRANKŠVESTER - 27.10.2018., Dom Sportova, Zagreb

27.10.2018. - subota

KRANKŠVESTER - 27.10.2018., Dom Sportova, Zagreb

Zagreb, Dom Sportova
60 / 90 kn

HAGGARD - 29.10.2018., Boogaloo, Zagreb

29.10.2018. - ponedjeljak

HAGGARD - 29.10.2018., Boogaloo, Zagreb

Zagreb, Boogaloo

JURA STUBLIĆ & FILM, 03.11.2018., Tvornica Kulture, Zagreb

03.11.2018. - subota

JURA STUBLIĆ & FILM, 03.11.2018., Tvornica Kulture, Zagreb

Zagreb, Tvornica Kulture
70 kn / 90 kn

Listopad / 2018

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031 

Must Read

Što očekivati do kraja 2018. godine

Kolumne

Što očekivati do kraja 2018. godine
X-ICA FEST: Kawasaki 3P, Kandžija i Gole Žene, The Miceks, Hladovina Band - Zagreb, Tvornica Kulture, 13.10.2018. - galerija

Galerije

X-ICA FEST: Kawasaki 3P, Kandžija i Gole Žene, The Miceks, Hladovina Band - Zagreb, Tvornica Kulture, 13.10.2018. - galerija
ROD STEWART objavio je novi album

Vijesti

ROD STEWART objavio je novi album
JURA STUBLIĆ & FILM, 03.11.2018., Tvornica Kulture, Zagreb

Kalendar

JURA STUBLIĆ & FILM, 03.11.2018., Tvornica Kulture, Zagreb
JETHRO TULL - Zagreb, Dom Sportova, 13.10.2018. - galerija

Galerije

JETHRO TULL - Zagreb, Dom Sportova, 13.10.2018. - galerija
ORANGE GOBLIN - The Wolf Bites Back

Recenzije

ORANGE GOBLIN - The Wolf Bites Back
ZVIJEZDA JE ROĐENA (A star is Born)

Recenzije

ZVIJEZDA JE ROĐENA (A star is Born)
ELDER, Ancestors - Zagreb, Vintage Industrial Bar, 11.10.2018. - galerija

Galerije

ELDER, Ancestors - Zagreb, Vintage Industrial Bar, 11.10.2018. - galerija
BEHEMOTH - I Loved You At Your Darkest

Recenzije

BEHEMOTH - I Loved You At Your Darkest
DARKO RUNDEK & EKIPA, Tvornica Kulture, 23.11.2018., Zagreb

Kalendar

DARKO RUNDEK & EKIPA, Tvornica Kulture, 23.11.2018., Zagreb
JOHNNY ENGLISH: PONOVO NA ZADATKU

Recenzije

JOHNNY ENGLISH: PONOVO NA ZADATKU
BOA, 17.11.2018., Boogaloo, Zagreb

Kalendar

BOA, 17.11.2018., Boogaloo, Zagreb
VOODOO RAMBLE objavio album 'That's way'

Vijesti

VOODOO RAMBLE objavio album 'That's way'
 Iron Maiden na 'Legacy of the Beast' turneji zaradili više od 20 milijuna dolara!

Vijesti

Iron Maiden na 'Legacy of the Beast' turneji zaradili više od 20 milijuna dolara!
Objavljena nova imena Brucošijade FER-a

Vijesti

Objavljena nova imena Brucošijade FER-a
DAMIR URBAN & 4, 07.12.2018., Tvornica Kulture, Zagreb

Kalendar

DAMIR URBAN & 4, 07.12.2018., Tvornica Kulture, Zagreb
KRYN, MONUMENTS, VOLA, KADINJA i ATLAS, Good Vibrations, 17.10.2018., Močvara, Zagreb

Kalendar

KRYN, MONUMENTS, VOLA, KADINJA i ATLAS, Good Vibrations, 17.10.2018., Močvara, Zagreb
HAGGARD stiže u Boogaloo 29.10.2018.

Vijesti

HAGGARD stiže u Boogaloo 29.10.2018.

Perun.hr koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

OK